Hrvatska kuhinja živopisan je odraz njezine raznolike geografije i bogate kulturne povijesti,
nudeći raznovrsna ukusna jela koja privlače mnoge ukuse. Gastronomsku scenu zemlje
karakteriziraju svježi plodovi mora uz obalu i obilna mesna jela u unutrašnjosti, što pokazuje
utjecaj mediteranskih, srednjoeuropskih i balkanskih kulinarskih tradicija.
U srcu hrvatske kuhinje nalaze se obalne regije poput Dalmacije, gdje plodovi mora poput ribe
s roštilja, lignji i crnog rižota dominiraju jelovnicima. Jadransko more pruža obilje svježih
sastojaka, što plodove mora čini glavnom jelom uz obalu. Nasuprot tome, područja u
unutrašnjosti poput Slavonije usredotočuju se na jela na bazi mesa poput ćevapa, sarmi i peke,
što odražava ruralnu i agrarnu baštinu regije.
Hrvatska se također može pohvaliti bogatim izborom vina i žestokih pića, uključujući malvaziju
i plavac mali, koji savršeno nadopunjuju lokalna jela. Uz njih se poslužuju lokalno proizvedeni
sirevi, masline i kruh, što naglašava važnost prirodnih, lokalno uzgojenih sastojaka u hrvatskoj
kulinarskoj tradiciji.
Otto Guardi (Zagreb) – Poznat po inovativnom pristupu hrvatskoj i mediteranskoj kuhinji s
modernim prizvukom.
Slatkiši i deserti također igraju značajnu ulogu, a popularni artikli poput fritula, kroštula i voćnih
pekmeza ističu upotrebu voća, orašastih plodova i meda. Ovi deserti predstavljaju
tradicionalne recepte koji se prenose generacijama, završavajući obrok s daškom slatkoće.
Pet najboljih restorana u Hrvatskoj, poznatih po svojoj iznimnoj kuhinji, ambijentu i
recenzijama su:
Nebozing (Dubrovnik) – Smješten u povijesnom okruženju s prekrasnim pogledom, nudi
tradicionalna hrvatska jela s modernim dodirom.
Restoran 360 (Dubrovnik) – Restoran s Michelinovom zvjezdicom u starom gradu, poznat po
izvrsnoj gastronomskoj ponudi i panoramskom pogledu.
Pelješac Peninsula Wineries & Dining (Pelješac) – Poznat po spajanju lokalnih vina s plodovima
mora i regionalnim specijalitetima.
Konoba Matejuska (Split) – Omiljeni lokalni restoran specijaliziran za svježe plodove mora i
dalmatinsku kuhinju u šarmantnom okruženju.
Pet jela koja morate probati u Hrvatskoj su:
Krčke šurlice
Šurlice su autohtona hrvatska tjestenina, karakteristična za otok Krk i kvarnersko područje.
Šurlice su ručno rađena tjestenina od tijesta s jajima, koja se oblikuje u duge, šuplje valjke
(podsjećaju na špagete, ali su deblje i imaju rupu po sredini).
Tradicionalno se poslužuju s raznim gustim umacima, najčešće s gulašem (šugom) od janjetine,
junetine ili škampa, koji savršeno prijanjaju uz šuplju unutrašnjost tjestenine.
Dobile su ime po obliku slonove surle, a po tradicionalnom receptu se pripremaju od davnina.
Običaj pripravljanja šurlica i u ugostiteljskoj ponudi održao se u Dobrinju (restoran – konoba
Zora), šarmantnom gradiću unutrašnjosti Krka.
Soparnik
Riječ je o piti od blitve, maslinova ulja i češnjaka. Nastaje u 16. stoljeću na području Dalmacije.
Osmislili su ga siromašni seljaci koji nisu mogli priuštiti meso. Osmanlije su tad otimali stoku
hrvatskih seljaka u zaleđu Dalmacije. To je doprinijelo manjku mesa u njihovoj kuhinji.
Danas je popularan kod više srednje klase i bogatih jer je zdrav. Salo na Opatovini jedno je
najboljih mjesta za probati Soparnik.
Zagorski Štrukli
Štrukle su primjer srednjoeuropskog utjecaja na Hrvatsku kuhinju. Prvi put su zabilježene u 19.
stoljeću u jednoj od plemićkih kuharica. Inspirirane su štrudlama, no ipak su vrlo drugačije.
Zanimljivo je da postoji i juha od štrukli. Štrukle mogu biti i slane i slatke. Mogu se kuhati i peći.
Riječ j o vrlo raznolikom jelu.
Lokal – La Štruk u Skalinskoj ulici jedno je od najboljih mjesta za probati štrukle.
Purica s mlincima
Mlinci su jelo u hrvatskoj narodnoj kuhinji. Riječ je o tankom sušenom kruhu koji se priprema
prelijevanjem prokuhanom slanom vodom ili juhom.
Za pripremu domaćih mlinaca, tijesto se pravi od brašna, soli i vode, ponekad i s jajima i
masnoćom. Tijesto se zatim razvalja na debljinu od oko 1 mm i širinu od 20 do 30 cm, te se
peče u pećnici ili na vrućoj ploči. Kasnije se lomi na komade veličine oko 5 cm prije konačne
pripreme s vrućom vodom ili juhom.
Prije posluživanja, mlinci se mogu brzo popržiti i u pilećoj masti. Purica s mlincima je specijalitet
hrvatske narodne kuhinje, posebno Slavonije.
Restoran – Ježeva kućica (na adresi Fakultetsko dobro 8) jedno je od najboljih mjesta gdje
možete probati patku s mlincima.
Bajadera
Riječ je o popularnom slatkišu kompanije Kraš. Bajadera je slastica koja se sastoji od dvoslojnog
nougata, a originalnu Kraševu verziju čine prženi lješnjaci i badem.
Navodno nosi ime po Indijskoj obrednoj plesačici – Bajaderi. Kraš je prije Prvog svjetskog rata
radio slatkiše za Habsburšku dinastiju (članove carske obitelji). Tad se još zvao Union.
Komunisti spajaju sve kompanije koje proizvode slatkiše u jednu veliku i daju joj ime – Kraš
(prema komunističkom borcu Josipu Krašu).
Nakon pada komunizma država prodaje dionice Kraša narodu. Možete probati i kolač od
bajadere u Kraš Choco cafeu.
Hrvatska kuhinja nudi raznoliku paletu okusa ukorijenjenih u raznolikom krajoliku i kulturnim
utjecajima. Od svježine mora do obilne hrane iz unutrašnjosti, hrvatska hrana pruža bogato i
autentično gastronomsko iskustvo za posjetitelje i lokalno stanovništvo.